
Naša priča / Aktivnosti
Veliko srce za mali otok
Ideja o osnivanju udruge koja bi se zauzimala za ekološku zaštitu otoka Kaprija, održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života, rodila se početkom ljeta 2024. tijekom svakodnevnih mirnih prosvjeda otočana radi odluke o premještanju trajektne (pa čak i brzobrodske) linije na novo trajektno pristanište iako još nisu ostvareni predviđeni preduvjeti. Veliki broj mještana se već 2018. godine potpisivanjem peticije izjasnio protiv izgradnje pristaništa na ovoj lokaciji, čim je ona obznanjena i najavljena prijava na EU fondove za sufinanciranje, a o nerazumnosti prijave takvog projekta je tada javno govorio čak i investitor - tadašnji ravnatelj Županijske lučke uprave ŠKŽ. Nadležne institucije (prvenstveno župan) su tu peticiju odlučili ignorirati i taj projekt na brzinu progurati kako bi se iskoristila prilika za financiranja koja se tada ukazala. Preskočena je temeljita priprema i transparentno informiranje mještana s javnom raspravom kakva je uobičajena kod ovako značajnih promjena za lokalno stanovništvo (vjerojatno zbog bojazni da bi oni takav projekt zaustavili), a formalnosti su zadovoljene ishođenjem potpisa predsjednika Mjesnog odbora Kaprija i Gradonačelnika Šibenika. Kad su na iznenađenje Kaprijana odobrena EU sredstva za tako manjkav projekt i pred ljeto 2021. započeli građevinski radovi, mještani su se spontano okupili povodom dolaska TV ekipe na Kaprije izražavajući svoje protivljenje. Tada su se i ponovo pismeno obratili nadležnim institucijama tražeći zaustavljanje radova. Borba od tada neprekidno traje - dopisima, medijski, prosvjedima, uvjeravanjima neistomišljenika (prvenstveno mještana susjednog otoka Žirja koji su jedini mogli imati koristi od ovakve realizacije tog projekta) putem Internet portala, društvenih mreža i usmeno, demantijima novinskih članaka, itd. Završetak izgradnje pristaništa pred ljeto 2023. i najava premještanja redovnih putničkih linija unatoč nepostojanju preduvjeta potakla je veći broj mještana da se aktivnije uključe u tu borbu. Oni su od tada održali oko 150 mirnih prosvjeda na Kapriju i u Šibeniku (u lipnju i listopadu 2023, te u siječnju/veljači i lipnju/srpnju 2024), radi bojkota Zelenog grada su prikupili otpad s otoka, organizirali i platili njegov transport i zbrinjavanje, sastančili s gradonačelnikom, županom i ravnateljicom Županijske lučke uprave, pridobili podršku političara iz raznih stranaka, čak trojica saborskih zastupnika su se neovisno zauzeli za njih za saborskom govornicom, a razmatrali su i angažiranje odvjetnika zbog kršenja zakona i pravilnika od strane Županijske lučke uprave i Jadrolinije, te ugrožavanja ljudskih prava otočana. Iscrpljujući prosvjedi mještana četiri puta dnevno tijekom više od tri tjedna, te dobro artikuliran pritisak na sve nadležne putem medija i putem saborskih zastupnika, među kojima je kao posrednik kod župana i ministra ključnu ulogu odigrao g. Tonči Restović, 11. srpnja 2024. konačno su urodili plodom - postignut je kompromisni dogovor o privremenom režimu pristajanja trajekta, Iako je izgradnjom novog pristaništa (i, sad posve razvidnom prevarom mještana koji su svojevremeno povjerovali obećanjima investitora i predstavnika lokalne i regionalne samouprave) naš otok nepovratno izgubio neke od svojih jedinstvenih prednosti, pa sad sve više mještana nažalost razmišlja o prodaji svojih kuća i napuštanju otoka, kako narod kaže "nije svako zlo za zlo", možda nam je ova šteta trebala da se trgnemo i angažiramo i na rješavanju drugih problema koji otočane već dugo muče. Ova borba Davida protiv Golijata mještane je ujedinila i zbližila, a kad im je krnji Mjesni odbor Kaprija usred prosvjeda u srpnju 2024. odjednom odlučio uskratiti svoju podršku, pojavila se potreba osnivanja neprofitne nevladine udruge kroz koju bi mogli nastaviti borbu za svoj otok.
Udruga "Periska" je službeno 'začeta' 30. kolovoza, a potom 'rođena' 24. rujna 2024. Aktivnosti kojima smo se od tada bavili uključuju:
-
podršku prigovoru ŽLU na svjetlosno onečišćenje reflektora s novog pristaništa (uvažen)
-
pripremu zakuske za svečano otvorenje škole na Kapriju
-
prikupljanje potpisa na zahtjevu Gradu za poništavanje poziva MO na izjašnjavanje o prometnici (odgođeno)
-
apel Miatursu radi nepristajanja katamarana uslijed vjetra (nije se ponavljalo)
-
zahtjev Gradu za otvaranje uljare (uvažen) i naša pomoć u pronalaženju radnika
- zahtjev Gradu i Agenciji za uvođenje jutarnje brzobrodske linije i utorkom i četvrtkom
-
sastanak s gradonačelnikom o te dvije teme
-
zahtjev Zelenom gradu za brži odvoz glomaznog otpada (uvažen)
-
pokloni za gradonačelnika i župana povodom blagdana sv. Nikole
-
zahtjev Državnoj geodetskoj za ispravak topografske karte (zamijenjeni nazivi uvala Gaćice i Mrtovac)
-
HTV reportaža o problemima života na otoku za starije mještane
-
prijedlozi Gradu u vezi boljeg organiziranja rada uljare i zbrinjavanja komine)
-
prijedlozi Gradu u vezi renoviranja i korištenja zajedničke prostorije
-
sastanak sa županom o sljedećim temama:
-
često preskakanje pristajanja trajekta na novo pristanište radi vjetra (i njegovo povremeno rizično pristajanje tamo pri vjetrovitom vremenu)
-
nedostatak organiziranog prijevoza za mještane između središta naselja i novog trajektnog pristaništa
-
ekološka ugroza uvale uslijed prekoračenja koncesijom dopuštenog broja bova i neograničenog broja plaćenih vezova na tzv. „neuređenom sidrištu“
-
prijedlog proglašavanja Portića plažom i zabrana sidrenja (premještanje sidrišta u uvalu Luke)
-
prijava projekta botaničkog postava u muzeju, uz mogućnost proizvodnog laboratorija
-
prijava projekta čišćenja plaža od naplavina
-
Naša želja je je demografska revitalizacija i napredak otoka, ali ne kroz betonizaciju, povećanje broja vozila ili zagađivača okoliša, nego kroz razvoj ekoloških rješenja i digitalnih tehnologija. Težimo održivom razvoju uz očuvanje autentičnosti i naglasak na infrastrukturna poboljšanja kao:
- suvremeniji trajekt koji može pristajati i po jugu, po mogućnosti i na staro pristanište
- uvođenje više dnevnih brodskih linija (pogotovo ljeti), po mogućnosti na električni pogon (bez buke i zagađenja mora i zraka)
- bolji raspored ljetnih brzobrodskih linija (nekoliko sitnih izmjena kojima bi se riješile trenutne nelogičnosti)
- uvođenje novih brodskih linija kojima bi se Kaprije povezalo s drugim otocima (Zlarin i Prvić)
- izgradnja kanalizacije (što bi trebao biti glavni otočni prioritet radi porasta fekalnog zagađenja uvale vidljivog posljednjih godina)
- organizacija grupnog pražnjenja septičkih jama (do izgradnje kanalizacije) i subvencioniranje tog troška tako da se približi cijeni na kopnu
- dovršetak vodovoda i ukidanje godišnjeg limita potrošnje vode po 'kopnenoj' cijeni
- stabilizacija otočne elektro mreže (problem čestih nestanaka struje i preventivnih isključenja svaki put kad se na kopnu dogodi neka neprilika, primjerice kad na području Vodica izbije požar)
- povećanje brzine pristupa Internetu
- olakšanje dopreme goriva i plina
- otvaranje dječjeg vrtića
- češća i kvalitetnija usluga prikupljanja komunalnog otpada, te postavljanje više komunalnih koševa za smeće
- češće prikupljanje reciklažnog otpada (trenutno samo jednom mjesečno)
- uređenje rive/šetnice uz uklanjanje zapuštenih brodova, raspadnutih konstrukcija i otpada, uz sadnju stabala
- uređenje plaža (nasipanjem šljunka), ne samo na glavnoj plaži
- stroža regulacija i bolja kontrola prometovanja traktora (registriranih i neregistriranih), električnih vozila, te kamiona i automobila (pri kratkim posjetima)
- kontrola glisiranja u uvali Kaprija
- sprečavanje noćnog remećenja mira bukom s otoka i s brodova
- provjera protupožarnih puteva i uređenje novih, kao i staza za pristup zapadu otoka
- označavanje pješačkih i biciklističkih staza, uz izradu mape
- suzbijanje komaraca
- potpore za korištenje ekoloških tehnologija poput fotonaponskih panela i solarnih kolektora za toplu vodu
- ugradnja bankomata neke hrvatske banke (umjesto blještavih ‘lovaca na naivne turiste‘)
- organizacija kulturno-zabavnih događanja
- organizacija redovnih aktivnosti/druženja za umirovljenike
- transparentnija komunikacija prema mještanima, te njihovo međusobno povezivanje prema zajedničkim interesima
- bolja suradnja s drugim otocima
- podrška razvoju malog poduzetništva na otoku (u turizmu itd.)